| Chapter 3 |
1 | Joram, sin Ahabov, zakralji se nad Izraelom u Samariji osamnaeste godine Joafatova kraljevanja u Judeji. I vladao je dvanaest godina. |
2 | Činio je to je zlo u očima Jahvinim, ali ne kao njegov otac i mati, jer je uklonio Baalov stup to ga bijae podigao njegov otac. |
3 | Ali je prianjao uz grijeh kojim je Jeroboam, sin Nebatov, zavodio Izraela; i nije odstupao od njega. |
4 | Mea, kralj moapski, bio je stočar i slao je izraelskom kralju u danak stotinu tisuća janjaca i vunu od stotine tisuća ovnova. |
5 | Ali kad je umro Ahab, pobuni se kralj moapski protiv izraelskog kralja. |
6 | U to je ba vrijeme kralj Joram iziao iz Samarije i izvrio smotru svih Izraelaca. |
7 | Zatim je poručio judejskom kralju Joafatu: "Moapski se kralj pobunio protiv mene. Hoće li sa mnom u rat protiv Moabaca?" Judejski kralj odgovori: "Hoću! Ja kao ti, moj narod kao tvoj narod, moji konji kao i tvoji konji." |
8 | I doda: "Kojim ćemo putem?" A drugi mu odgovori: "Kroz Edomsku pustinju." |
9 | I tako krenu izraelski kralj s judejskim kraljem i s kraljem edomskim. Sedam su dana lutali, a nije bilo vode četama ni stoci koja je ila za njima. |
10 | Tada povika kralj izraelski: "Jao, Jahve je pozvao ova tri kralja da ih preda u ruke Moapcima!" |
11 | Ali Joafat reče: "Nema li tu proroka Jahvina da se preko njega posavjetujemo s Jahvom?" Tada odgovori jedan između slugu izraelskoga kralja: "Ovdje je Elizej, sin afatov, koji je lijevao vodu na Ilijine ruke." |
12 | Joafat reče: "U njega je riječ Boja." I kralj izraelski, kralj judejski i kralj edomski odoe Elizeju. |
13 | A Elizej reče kralju izraelskom: "to ja imam s tobom? Potrai proroke svoga oca i proroke svoje majke!" Izraelski kralj odgovori mu: "Ne! Jer Jahve je pozvao ova tri kralja da ih preda u ruke Moapcima." |
14 | Elizej uzvrati: "Tako mi ivoga Jahve Sebaota, komu sluim, kad ne bih gledao na judejskog kralja Joafata, ne bih ti obraćao panje niti bih te pogledao. |
15 | Sada mi dovedite svirača." I dok je glazbenik svirao, siđe ruka Jahvina nada nj. |
16 | I on reče: "Ovako veli Jahve: 'Iskopajte u ovoj dolini mnogo jama. |
17 | Jer ovako veli Jahve: nećete osjetiti vjetra niti ćete vidjeti dada, a ova će se dolina napuniti vodom. I pit ćete vi, va marva i vaa stoka.' |
18 | Ali to jo nije nita u očima Jahve: on će predati Moab u vae ruke. |
19 | Vi ćete zauzeti sve utvrđene gradove, posjeći sve plodno drveće, zatrpati sve izvore i opustoiti najbolja polja: kamenjem ćete ih zasijati." |
20 | I doista, ujutro, u vrijeme kad se prinosi rtva, dođe voda od Edoma i preplavi svu okolinu. |
21 | Kad su Moapci čuli da su kraljevi doli s njima ratovati, pozvae sve koji bijahu sposobni za oruje i postavie ih na granicu. |
22 | Kad su ujutro ustali i kad je sunce granulo nad onom vodom, Moapcima se sa strane voda učini crvenom kao krv. |
23 | I rekoe: "To je krv! Zacijelo su se kraljevi međusobno pobili i jedan drugoga pogubili. A sada: na plijen, Moapci!" |
24 | Ali kad su stigli do izraelskog tabora, digoe se Izraelci i potukoe Moapce, tako te ovi pobjegoe pred njima. A Izraelci pojurie da dotuku Moapce. |
25 | Razorili su im gradove, bacali svaki po kamen na najbolje njive da ih zaspu, zatrpali izvore i posjekli sve plodno drveće. Konačno, ostao je samo grad Kir Hareet; praćari su ga opkolili i tukli ga. |
26 | Kada je moapski kralj vidio da neće izdrati bitku, uze sa sobom sedam stotina ljudi naoruanih mačevima, pokua se probiti i doći do kralja edomskog, ali ne uspje. |
27 | Tada uze svoga sina prvenca, koji ga imae naslijediti, i prinese ga kao paljenicu na zidu. To se tako silno zgadilo Izraelcima te odoe od njih i vratie se u svoju zemlju. |